Vijesti

Ekonomski fakultet u Osijeku bio je danas (24. listopada 2024. godine) domaćin 20. međunarodne znanstvene konferencije "Interdisciplinary Management Research" u sklopu koje se održao i 2. EFOS Business Forum čija je središnja tema bila umjetna inteligencija.  Međunarodna znanstvena konferencija organizirana je u suradnji s University of Applied Sciencese iz Pforzheima, a već 20 godina okuplja brojne znanstvenike iz područja jugoistočne Europe s ciljem diseminacije i razmjene rezultata znanstvenog istraživanja iz različitih područja menadžmenta. EFOS Business Forum je nova platforma u organizaciji Ekonomskog fakulteta čiji je cilj dodatno povezati akademsku s poslovnom zajednicom. Otvorenju je nazočila i saborska zastupnica Nataša Tramišak.

- Alati umjetne inteligencije već su prisutni u našoj svakodnevnici, a većina nas ih već i uvelike koristi. Znamo da nam ona treba služiti da bi nam ubrzala neke društvene procese, ali i razvoj gospodarstva i poduzetništva čime bi se posljedično povećala konkurentnost. Međutim, ona sa sobom nosi određene rizike, poput zaštite naših osobnih podataka, ali i svega onoga što se u tom prostoru može događati. Evo, i osobno koristim neke od alata umjetne inteligencije i uz primjerenu edukaciju, svakodnevno uviđam njezinu korist – kazala je Tramišak.

Jedan od predavača na konferenciji bio je izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, stručnjak za analitiku i primjenu umjetne inteligencije koji je istaknuo kako je umjetna inteligencija donijela velike promjene u automatizaciji određenih poslova. – Osim olakšavanja određenih procesa, nažalost dolazi i do neželjenih scenarija. Jedno od rješenja je rezolucija na razini UN-a. Ako ne uspijemo naći zajednički jezik počevši od pitanja što je umjetna inteligencija pa do razine raguliranja onda ćemo imati problem. 

Od 24. do 26. listopada u Čepinu se održava prvi kongres plastične, estetske, rekonstrukcijske i kirurgije šake na kojem će biti predstavljena nova Međunarodna kirurška akademija profesora Milomira Ninkovića koja će nuditi edukaciju liječnicima iz svih kirurških disciplina. Profesor Ninković jedan je od najboljih svjetskih stručnjaka u ovom području, čiji je cilj kako kaže, prenijeti znanje i iskustvo mlađim kolegama. Otvorenju kongresa nazočio je i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

- Drago mi je da ovaj kongres okuplja vrhunske, svjetski priznate stručnjake ove grane medicine koji su spremni svoje znanje prenijeti mladim kolegama liječnicima. Medicinski centar Priora ima širi utjecaj na cijelu našu zajednicu. Osim vrhunske zdravstvene usluge, ona doprinosi gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta te jačanju reputacije naše županije kao mjesta koje prepoznaje važnost zdravlja i kvalitetne skrbi. Također, u demografskom smislu, ona omogućava povratak niza svjetskih stručnjaka pa i cijelih obitelji koje se vraćaju živjeti u našu županiju – kazao je Lukić.

Profesor Ninković istaknuo je kako se u radu u Medicinskom centru Priora vode krilaticom: „izvrsnost je naš prioritet“, a na isti način žele razvijati i kirurške edukacije. – Naravno, u tome ne možemo uspjeti sami, treba nam podrška. Zbog toga me veseli vidjeti draga lica ne samo iz Hrvatske, već i cijelog svijeta koji, baš kao i ja smatraju da je u procesu učenja i usavršavanja nužno imati mentora. Razmjena iskustava i znanja ključna je u postizanju najboljih rezultata za naše pacijente – rekao je Ninković.

U nadbiskupskom Vikarijatu Osijek danas (24. listopada 2024. godine) je otvoren 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem na kojem su priznati stručnjaci razgovarali o brizi i pomoći pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Riječ je o skupu koji okuplja dionike iz različitih područja djelovanja s ciljem pružanja adekvatne skrbi potrebitim pacijentima. Otvorenju je nazočio i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić koji je naglasio kako Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u razvoj i unaprjeđenje zdravstvene skrbi na svom području.

- Drago mi je da se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je aktualna tema koja zahtijeva široki spektar stručnjaka i međuresornu suradnju, od socijalne skrbi, duhovnika, do svih drugih oblika pomoći kako pacijentu tako i obitelji. Što se tiče naše županije, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Dom zdravlja trenutno ima 4 mobilna palijativna tima koji pokrivaju cijelu županiju, 5 koordinatora za palijativnu skrb te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija će, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ nastaviti sa sufinanciranjem programa palijativne skrbi i ubuduće, a uvijek smo otvoreni i za različite druge inicijative koje će doprinijeti sveobuhvatnoj njezi pacijenata u potrebi – kazao je Lukić.

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine Vlasta Vučevac istaknula je kako je ovogodišnji Kongres izuzetno važan s obzirom da je prvi nakon 16 godina. - Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU ušla u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i na taj način smo dobili mogućnost da ju razvijamo, a tijekom godina smo skupili puno primjera dobre prakse, možemo pokazati rezultate i možemo pokazati da je hrvatski model palijativne skrbi jako dobar i da je provediv, ali nažalost nije raširen na cijelu Hrvatsku. Presporo se radi implementacija i imamo je tamo gdje su sredine bile proaktivne. Naša je procjena da oko 46 000 ljudi u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobije ju od 10 do 15% ljudi. Ostali, nažalost umiru u zdravstvenom i duhovno lošem stanju. Puno je teških situacija s kojima sam se kao liječnica susrela radom na terenu i nikako nisam mogla dopustiti da nešto ne napravim – rekla je Vučevac.

Cilj ovogodišnjeg Kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku potporu, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku skrb, međusektorsku suradnju prije svega sa sustavom socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i sve ostale segmente koji čine novi pristup neizlječivim i umirućim bolesnicima. Također, nužna je i razmjena iskustava i znanja, donošenje jasnih zaključaka o potrebnim promjenama sa osnovnim ciljem čuvanja dostojanstva bolesnika i obitelji.

U Gospodarskom centru OBŽ, danas (23. listopada 2024. godine) održana je završna konferencija Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020. i otvaranje 2. poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Interreg VI-A IPA programa Hrvatska-Srbija 2021.-2027. Nazočili su joj državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, državna sekretarka u Ministarstvu za evropske integracije Republike Srbije Mira Radenović Bojić, predstavnica Europske komisije – Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Joanna Kiryllo, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković i zamjenik župana Josip Miletić.

- Prekogranična suradnja je izuzetno važna u realizaciji različitih projekata prilikom koje Hrvatska, kao članica Europske unije, svojim iskustvom i znanjem može značajno pomoći zemljama u okruženju na njihovom europskom putu. Na taj se način razvijaju i dobrosusjedski odnosi, ali i pomaže hrvatskim zajednicama u susjednim državama, što nam je posebno važno. To je i cilj, da zajedničkim snagama u narednom periodu mudro iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju, za razvoj naše infrastrukture i za sve projekte koje možemo ostvariti – kazao je Miletić.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić naglasio je kako je tijekom financijskog razdoblja 2014. – 2020. realizirano 48 projekata sa 179 partnera. – To je u konačnici rezultiralo financijskim iznosom od preko 40 milijuna utrošenih sredstava za to prekogranično područje, za osiguravanje boljih uvjeta života naših sugrađana. Također, danas smo se dotaknuli i novog financijskog razdoblja. 2021. – 2027., gdje smo već završili s prvim pozivom pa smo i uoči ove konferencije uručili 2 ugovora vrijednosti 2,6 milijuna eura Domu za starije i nemoćne i Iloku te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije. Uz to smo prezentirali i novi poziv koji ćemo objaviti tijekom idućeg tjedna, vrijednosti 11, 5 milijuna eura, a koji će biti otvoren do veljače, što automatski daje perspektivu za brojne nove projekte – rekao je Mikulić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković istaknula je kako je i Grad Osijek bio uključen u projekte prekogranične suradnje tijekom proteklog financijskog razdoblja. – Na taj smo način obnovili Sakuntala park u Osijeku, kao i brojne zgrade javne namjene koje su energetski obnovljene. Pripremamo i nove projekte za nadolazeće programsko razdoblje, konkretno dva projekta, jedan koji se tiče postavljanja fotonaponskih elektrana na javnim zgradama, zahvaljujući čemu ćemo smanjiti energetski trošak i poboljšati energetsku te drugi projekt izrade tzv. zelenih soba. To su pilot projekti koji su lansirani kroz ovo novo financijsko razdoblje gdje ćemo implementirati tzv. mobilne meteorološke stanice po našem gradu – zaključila je Crnković.

Svake godine 25. listopada obilježava se Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj, a tim povodom Gradsko društvo Crvenog križa Osijek organiziralo je danas (23. listopada 2024. godine) u Nadbiskupskom vikarijatu, svečanost podjele zahvalnica i priznanja za višestruke dobrovoljne davatelje krvi na području svoga djelovanja. Uz višestruke davatelje i dobitnike priznanja, nazočili su joj ravnatelj Društva Crvenog križa Osječko-baranjske županije Goran Latković, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Osijek Martina Hećimović, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, zamjenik župana Josip Miletić te drugi uvaženi gosti.

- Koristim ovu priliku za čestitati i zahvaliti svim dobrovoljnim darivateljima krvi na iznimnoj humanosti koju pokazuju svih ovih godina. Brojni od njih su krv darovali više od 100 puta, što je za svaku pohvalu, a veseli i činjenica da se na darivanje odlučuje i sve više mladih. Vidljivo je to i na nacionalnoj razini, gdje su naše županijsko i gradsko društvo među vodećima u Hrvatskoj, a uvjeren sam da slični rezultati neće izostati ni u godinama pred nama – kazao je Miletić te se zahvalio Crvenom križu i Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek na nesebičnom angažmanu u prikupljanju ove vrijedne tekućine.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković istaknula je kako su darivatelji krvi najveći humanitarci grada Osijeka. - Znamo da je krv živi organizam koji se ne može proizvesti, on se jedino može darovati, tako da i Grad Osijek izražava svoju zahvalnost svakome pojedincu. Također, našem Gradskom društvu Crvenog križa Osijek stojimo uvijek na raspolaganju kao partner u svim njihovim aktivnostima – poručila je Crnković. 

- Ponosni smo na rezultate koje ostvarujemo, naime, već drugu godinu za redom naše područje djelovanja je drugo u Republici Hrvatskoj po broju prikupljenih doza krvi na broj od 100 stanovnika, a naša županija Osječko-baranjska je prva od svih županija u Hrvatskoj. No, nisu važni samo  rezultati, važno je da niti jedna operacija nije trebala biti odgođena, da su zaista svi životi koji su trebali biti spašeni s krvi i krvnim pripravcima tijekom protekle i ove godine i bili spašeni – rekla je Hećimović. 

Priznanja je ove godine primilo 12 žena za 35 puta darovanu krv, tri žene za 55 puta darovanu krv i jedna za 75 puta darovanu krv. Za 50 puta darovanu krv priznanje je primilo 65 muškaraca, za 75 puta darovanu krv 20 muškaraca i za 100 puta darovanu krv 11 muškaraca. Za izvanredan uspjeh za 125 davanja krvi zahvalnice je primilo 6 muškaraca, za 150 puta danu krv jedan muškarac i za 175 puta danu krv također jedan muškarac. Obiteljsku zahvalnicu primila je jedna obitelji. Završnu zahvalnicu primilo je 9 muškaraca.

Potpisivanjem ugovora sa sponzorima, Osječko-baranjska županija je danas (22. listopada 2024. godine) osigurala novčani fond za nagrade u projektu „Najbolja poduzetnička ideja“, a u srijedu (23. listopada) bit će objavljen javni natječaj. Riječ je o projektu koji Osječko-baranjska županija provodi od 2006. godine, a kojim je do sada s više od 200.000,00 eura poticala i pomagala male i buduće poduzetnike da svoju ideju pretvore u poduzetnički projekt.

Uz Županiju koja je izdvojila 3.000,00 eura, ovogodišnji sponzori projekta „Najbolja poduzetnička ideja“ su Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Osijek-Koteks d.d. Osijek, Cesting d.o.o. Osijek , NEXE d.d. Našice, Hrvatska gospodarska komora, ŽK Osijek, Vuka d.d. Osijek i Slatinska-banka d.d. Slatina, a ukupni nagradni fond iznosi 10.850, 00 eura.

- Cilj nam je ovim projektom potaknuti poduzetnike i one koji to žele postati, da se uključe u poslovni svijet te uspješno realiziraju svoje poduzetničke ideje i inicijative. Ono što je primjetno, kad je riječ o gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, je da je ono u uzlaznoj putanji na čemu se zahvaljujem gospodarstvenicima na uloženom trudu i poduzetim mjerama u svrhu jačanja poduzetničkih aktivnosti – kazao je Miletić i pozvao sve zainteresirane da se jave na javni poziv

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović naglasila je kako će natječajem biti nagrađeno 13 prijavitelja. – Prva nagrada iznosi 2.000 eura, druga 1.500 eura, treća 1.000 eura te deset nagrada u iznosu od 635,00 eura. Natječaj će biti objavljen sutra (srijeda, 23. listopada, nap.a.) te će biti otvoren 45 dana, odnosno do 7. prosinca. Na natječaj se mogu javiti sve fizičke osobe koje imaju dobre poduzetničke ideje, a koje razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, ali i poduzetnici početnici koji u trenutku podnošenja zahtjeva posluju kraće od godinu dana. Sve informacije o natječaju nalazit će se na web stranici Osječko-baranjske županije i u dnevnom tisku – rekla je Katavić Milardović.

Predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević istaknuo je kako HGK prepoznaje značaj ovog projekta već dugi niz godina. – Vrlo je pogodan trenutak, već nekoliko godina, s obzirom na stabilnu gospodarsku situaciju, da se svi oni koji se žele baviti poduzetništvom, imaju ideje i poslovne zamisli, odluče okušati u tim vodama. Iz godine u godinu gospodarstvo na području Osječko-baranjske županije bilježi sve bolje rezultate, raste broj obrtnika, kao i ukupni prihod, potom suficit vanjsko-trgovinske bilance, raste dobit gospodarstva, a rastu i investicije u dugotrajnu imovinu – zaključio je Kovačević.