Vijesti

Vinogradarstvo i vinarstvo na području Osječko-baranjske županije ima višestoljetnu tradiciju, a danas je to i jedna od važnih gospodarska grana. Logično, (i) na području Osječko-baranjske županije tradicionalno se obilježava spomendan Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara, i to 22. siječnja. Dio je to tradicije i običaj da se posebnom ceremonijom obilježi otvaranje sezone radova u vinogradu. Tako su se i ove godine u gotovo svim vinarijama okupili mnogi vinogradari, vinari i drugi djelatnici iz ovog sektora, njihovi poslovni partneri i prijatelji. Obilježavanju su se pridružili i dužnosnici Osječko-baranjske županije, županije koja kontinuirano prati i nizom svojih mjera i aktivnosti potiče rad i razvoj vinogradarstva i vinarstva.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić tako je nazočio tradicionalnoj proslavi blagdana sv. Vinka koje je organizirao Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek na svom pokušalištu u Mandićevcu. Proslava je protekla u ozračju provođenja projekta “Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - ADAPTVitis”.

- Fakultet agrobiotehničkih znanosti želi zadržati samu tradiciju, a ne samo poučavati studente vještinama koje trebaju znati o vinogradu i proizvodnji vina. Želimo u njih ugraditi i našu tradiciju, tako da ovaj naš ruralni prostor ostane pun i da u njemu bude i tradicija i kulturna baština. Zahvaljujući Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU imali smo priliku prijaviti se na projekat zajedno s Poljoprivrednim fakultetom u Novome Sadu te smo dobili zajednički projekt prekogranične suradnje u vrijednosti oko 2,5 milijuna eura. Sada imamo priliku izgraditi jedan centar kompetencije, odnosno vinariju, a kroz projekat ćemo odgovoriti na izazove klimatskih promjena i stvoriti nove genotipove određenih sorata koji će moći odgovoriti na sve izazove koji nas čekaju u budućnosti - naglasio je dekan FAZOS-a prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.

- Svim stanovnicima Mandićevca čestitam crkveni god sv. Vinka, a dekanu i Fakultetu agrobiotehničkih znanosti na organizaciji blagoslova vinograda i ovako velikom, najvećem dosad, okupljanju u komu ćemo zajedno poželjeti da godina bude plodna i rodna. Ponosni smo na naša četiri vinogorja, baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko, na više od 2.000 ha vinograda i godišnju proizvodnju više od 100.000 hl vina, što je najviše u Hrvatskoj. Znamo da se vino s područja naše županije nalazi diljem Europe i svijeta, a u turističkom smislu nema manifestacije, druženja ili bilo koje vrste okupljanja da vino iz naše županije nije prisutno i da se ne konzumira. Kao Županija ćemo i dalje podržavati sve naše vinogradare i vinare, kojima ovim putem čestitam i zahvaljujem na svemu što rade kako bi imali upravo ovakve rezultate. Naravno, očekujemo da kroz projekt i ovo pokušalište struka i znanstvenici što prije nađu način da se zaštite autohtone sorte vinove loze, prije svega od suše i drugih izazova koji zadnjih godina prijete ovom području - rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić na svečanosti u Mandićevcu.

Svečanosti su također nazočili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac. Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić podsjetio je kako je upravo u Mandićevcu prije godinu dana najavljena realizacija projekta ADAPTVitis, što se potom i dogodilo. - Vjerujem da ćemo nagodinu u ovo vrijeme ovdje imati prekrasan novi objekt čija će svrha biti očuvanje naših autohtonih sorti i njihovo prilagođavanje novim klimatskim uvjetima, odnosno promjenama koje su vrlo izražene i koje zahtijevaju upravo to da naše vinarstvo i vinogradarstvo učinimo otpornim na njih. Projekt ide svojom dinamikom i ubrzo će biti i završen na ponos svih - kazao je Mikulić.

Državni tajnik Tugomir Majdak je ukazao na značaj zajedništva struke, znanosti, potpornih i državnih institucija za realizaciju projekata poput projekta u Mandićevcu, kao i na ukupno vinogradarstvo i vinarstvo. Najavio je nove natječaje za opremanje vinarija, odnosno restrukturiranje i konverziju vinograda.

 NEKA 2025. GODINA BUDE I BLAGOSLOVLJENA I S DOBRIM PRINOSIMA

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, saborski zastupnik Goran Ivanović i predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić danas su nazočili posveti vinograda i blagoslovu mladog vina u Podrumima Đakovačko-osječke nadbiskupije u Trnavi, koje je predvodio nadbiskup metropolit Đuro Hranić.

- Danas u Trnavi imamo čast kušati dobra vina te zahvaliti svima koji su marljivo i aktivno radili u vinogradima protekle godine. Uvjeren sam da će i ova godina donijeti dobre urode, a s obzirom na blagoslov od strane nadbiskupa, uvjeren sam da će svima koji se bave vinogradarstvom to dati dodatan poticaj u kreiranju novih proizvoda - kazao je zamjenik župan Josip Miletić.

Saborska zastupnica Nataša Tramišak čestitala je Dan Općine i blagdan sv. Vinka svim mještanima Općine Trnava. - Blagdan sv. Vinka je prigoda kad se okupljamo u Trnavi upravo na blagoslovu i vinograda i vinove loze. Područje Općine Trnava i cijelo đakovačko vinogorje je zaista plodonosno, stanovništvo je vezano uz prirodu i proizvodnju grožđa i vina, pa svima želimo da ova godina bude i blagoslovljena i s dobrim prinosima - kazala je Nataša Tramišak.

- Misna vina u Đakovu i okolici je u korijena tradicije proizvodnje grožđa i vina na 30 ha vinograda, a proizvodnja je usmjerena uglavnom na vrhunska vina. Ove godine očekujemo neizvjesnost, kao i do sada, svjesni smo promjene klime, promjena vremena i da se mi moramo prilagođavati i raditi vinograde onako kako nam priroda nalaže. Nažalost, prošle godine smo imali i led, imali smo znatnu izravnu štetu. Kako je to šokiralo biljke i uništilo lozu ove godine imat ćemo manju proizvodnju za barem 30 %, pa sada prilagođavamo i rezidbu za proizvodnju ove godine - pojasnio je Vlado Babić, manager Misnih vina Đakovačko-osječke nadbiskupije.

U poslijepodnevnim satima zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak i saborski zastupnik Goran Ivanović nazočili su u Feričancima proslavi sv. Vinka, odnosno tradicionalnoj manifestaciji Feričanačko vince.

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike danas (21. siječnja 2025. godine) u Hotelu Osijek u Osijeku održana je konferencija „Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga“. Konferencija je održana upravo na Dan socijalnog partnerstva, a s ciljem promicanja socijalnog partnerstva i poticanja bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama. Uz predstavnike socijalnih partnera na regionalnoj i lokalnoj razini, skupu su nazočili ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je ujedno i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, dopredsjednica GSV-a i predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem te drugi uzvanici. 

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić zahvalio je što se konferencija o socijalnom dijalogu i partnerstvu održava u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. - Kada govorimo o dijalogu, sam termin djeluje poprilično light i soft. Međutim, znamo da nije uvijek tako, pogotovo kada se radi o socijalnom dijalogu gdje su potrebni partneri koji jedni druge uvažavaju, poštuju i toleriraju, a znamo da često dolazimo s različitim stavovima, mišljenjima i upravo zato je potreban socijalni dijalog koji čine tolerancija i uvažavanje svih strana. Mi na razini Županije kroz Gospodarsko-socijalno vijeće provodimo socijalni dijalog s našim socijalnim partnerima, sindikatima i udrugom poslodavaca. Na taj način pokušavamo zajedno osmisliti i nove politike i djelovati na lokalnoj razini za poboljšanju gospodarske situacije, poticanje gospodarstva, poduzetništva, zdravstvene politike i socijalne politike i svega što može unaprijediti lokalnu zajednicu - kazao je Lukić.

Ministar Marin Piletić istaknuo je kako je cilj tripartitne suradnje između Vlade, poslodavaca i sindikata doći do zajedničkih rješenja kojima naše društvo dobiva kvalitetu, zakone, pravilnike, provedbene akte i u konačnici bolje tržište rada. - Taj socijalni dijalog počesto nije vidljiv oku javnosti i ono što se prenosi putem medija je zapravo njegov rubni dio, kada Vlada nešto nudi ili odbija, kada su sindikati zadovoljili ili nezadovoljni, kada poslodavci imaju nekakvo drugačije viđenje rješenja problema. Taj proces je puno složeniji, ponekad i mukotrpan, ali u konačnici daje rezultate. Zato smo nakon 30 godina ovakvog partnerstva odlučili da ćemo socijalni dijalog promovirati upravo tamo gdje on treba biti, na terenu, među poslodavcima i predstavnicima sindikata u našim gradovima, općinama i županijama - kazao je ministar Miletić te naglasio „kvalitetne i dobre rezultate na polju tržišta rada, nikad veću zaposlenost, nikad manju nezaposlenost, nikad veće plaće i ubrzan rast u odnosu prema našim zapadnim susjedima“.

- Socijalni dijalog koji daje rezultate je i civilizacijski doseg, jednostavno nešto bez čega ne možete ukoliko želite da se nastave ovakvi pozitivni trendovi na tržištu rada. Prema tome, i povećanje plaće i brojna materijalna prava koja su rezultat pregovora između poslodavaca i sindikata zapravo govore da idemo dobrim tempom, ubrzanim rastom i da tako nešto definitivno treba promovirati. Oni koji izdvajaju trebaju pristati na socijalni dijalog i doći do konačnog rezultata u vidu potpisanog kolektivnog ugovora, a na ovakvim konferencijama treba demistificirati i prezentirati, otkloniti sve strahove i prihvatiti socijalni dijalog kao preduvjet socijalnog partnerstva i na lokalnoj razini - poručio je ministar Piletić.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da se Hrvatska udruga poslodavaca kao reprezentativna udruga poslodavaca, zajedno sa svojim socijalnim partnerima, Vladom Republike Hrvatske i sindikatima, snažno zalaže i radi na poboljšanju poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj. - Zalažemo se za politike koje će omogućiti snažniji i jači gospodarski rast i bolje poslovno okruženje za sve nas. Nama je socijalni dijalog na platformi Gospodarsko-socijalnog vijeća iznimno važan i tu smo se već višestruko potvrdili i shvatili da situacije, odnosno zakonodavna procedura u kojoj Vlada promptno i pravodobno uključuje svoje socijalne partnere, rezultira kvalitetnim i provedenim provedivim zakonskim rješenjima - kazala je.

Dopredsjednica GSV-a i predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem navela je kako postoji razlika između socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva, odnosno da socijalni dijalog nadograđen uvažavanjem svih krucijalnih faktora postaje socijalno partnerstvo.

- Bitno je svi prepoznajemo važnost socijalnog dijaloga. Mi kao sindikati i socijalni partneri permanentno pregovaramo s Vladom Republike Hrvatske, konstantno radimo na poboljšanju materijalnog položaja svi zaposlenika u Republici Hrvatskoj. Drago mi je i pozdravljam ideju našeg novog predsjedavajućeg GSV-a, ministra Marina Piletića da i sam rad Gospodarsko-socijalnog vijeća bude vidljiviji na području Republike Hrvatske. Tako smo danas došli u Osijek, a imamo tendenciju obilaziti i druge gradove kako bi konkretno na terenu vidjeli kako djeluje socijalni dijalog s lokalnom samoupravom, gdje nije dobar, da ukažemo na nedostatke. To je naša uloga, kao i da kroz rad Gospodarsko-socijalnog vijeća uređujemo socijalna pitanja i status građana - istaknula je Sanja Šprem.

Nakon uvodnih govora uslijedila je tematska rasprava o važnost socijalnog dijaloga i korištenju ESF+ sredstva, a potom panel na kojem je predstavljen primjer dobre prakse u djelovanju županijskih GSV-a, kao i dobre prakse vezane uz bipartitni socijalni dijalog.

Na temelju Zaključka Vlade RH od 27. prosinca 2024. godine nastavlja se projekt besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece, učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te se uvodi druga faza projekta za redovne studente - besplatni javni željeznički prijevoz redovnih studenata na području Republike Hrvatske.

Od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine pravo na besplatni prijevoz ostvarivat će se na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza sa zapisom godišnje karte koja će vrijediti u 2. razredu redovnih vlakova na svim relacijama na području RH. Cijena profila/godišnje karte za cijelu godinu iznosit će 2,65 eura.

• Djeca do polaska u osnovnu školu pravo na besplatni prijevoz ostvarivat će na temelju identifikacijskog dokumenta na kojemu je naveden datum rođenja.
• Učenici osnovnih i srednjih škola pravo na besplatni prijevoz ostvarivat će na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza. Za izradu pametne kartice potrebno je popuniti zahtjev te priložiti fotografiju i potvrdu obrazovne ustanove o upisu u školsku godinu te uplatiti 2,65 eura. Više na: https://www.hzpp.hr/besplatna-putovanja-za-djecu-i-ucenike?p=271   
• Umirovljenici i osobe starije od 65 godina pravo na besplatni prijevoz ostvarivat će na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza. Za izradu pametne kartice potrebno je popuniti zahtjev te priložiti identifikacijski dokument ili ispravu o primanju mirovine HZMO-a te uplatiti 2,65 eura. Više na: https://www.hzpp.hr/besplatan-prijevoz-umirovljenika?p=271 
• Redovni studenti pravo na besplatni prijevoz ostvarivat će na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza. Za izradu pametne kartice potrebno je popuniti zahtjev te priložiti fotografiju i potvrdu o redovnom upisu u akademsku godinu te uplatiti 2,65 eura. Više na: https://www.hzpp.hr/besplatna-putovanja-za-redovne-studente?p=271

Putnici koji imaju pametnu karticu ne trebaju izrađivati novu, već s navedenim dokumentima doći na blagajnu gdje će uplatiti 2,65 eura za profil/godišnju kartu za cijelu godinu.

Prijelazno razdoblje za izradu pametne kartice/godišnje karte je do 31. siječnja 2025. godine. Do tada putnici mogu pravo na besplatan prijevoz ostvarivati na temelju postojeće pametne kartice s pripadajućim profilima/identifikacijskim dokumentom, odnosno isprave o primanju mirovine HZMO-a, potvrde obrazovne ustanove (učenici) ili mjesečne karte ispostavljene za prosinac (redovni studenti).

U Hrvatskom domu u Vukovaru, u petak, 17. siječnja 2025. godine održana je svečana dodjela nagrade Suncokret ruralnog turizma The Sunflower award. U organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, dvanaesti put nagrađeni su najbolji pojedinci, proizvodi i obiteljska gospodarstva kontinentalnog turizma. Dodjeli su uz predsjednicu Udruge Dijanu Katicu nazočili, domaćin, župan Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, ministri Tonči Glavina i Marija Vučković, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović, laureati te ostali uvaženi gosti.

- Ovo je godišnja nacionalna nagrada za one najbolje u ruralnom turizmu koju dodijeljujemo u deset kategorija. Ocjenjujemo obiteljska poljoprivredna gospodarstva i različite projekte, manifestacije i interpretacijske centre, a imamo i nagrade za pametne ruralne zajednice. Ova je nagrada laureatima poticaj za daljnji razvoj, mnogi shvaćaju da je izuzetno važno ulagati u kvalitetnu ponudu koju mi svakako prepoznajemo – kazala je predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo Dijana Katica.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić naglasio je kako je iznimno ponosan na sve nagrađene turističke djelatnike iz Osječko-baranjske županije dodavši kako županijska uprava sustavno pomaže razvoj turističke ponude na svom području. – Dodijeljenim poticajima nastojimo dodatno osnažiti sve one koji se odluče djelovati u turističkom sektoru što je i preoznato kako od strane struke, tako i od naših gostiju. Prošle godine ostvarili smo odlične rezultate, a slično očekujem i ove. Prednost kontinentalnog turizma je što se odvija cijele godine, dakle svih 365 dana, a uz podršku Vlade i resornog ministarstva koje je donijelo Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, siguran sam da ćemo dodatno ojačati upravo ruralni turizam – rekao je Lukić.

Dodjeli nagrada nazočio je i ministar turizma Tonči Glavina. Istaknuo je da kontinentalni turizam ima sve veći značaj u kontinentalnoj ponudi Hrvatske, što dokazuju i brojke. - Ova manifestacija jako puno pomaže u promociji i prepoznatljivosti kontinentalnog turizma u Hrvatskoj i to je osobito važno. Nalazimo se u rekordnom investicijskom valu od preko 350 milijuna eura u javnu i privatnu turističku infrastrukturu od čega 80 posto tih sredstava je namijenjeno ulaganjima na kontinentu i u manja razvijena turistička područja. Sa završetkom tih investicija imat ćemo zdrav i konkretan rast kontinentalnog turizma - naglasio je Glavina.

Zlatnu povelju je dobilo i Etno selo Karanac iz općine Kneževi Vinogradi u Baranji, a načelnik Vedran Kramarić poručio je kako je to druga titula za tu općine u dvije godine. - To je dokaz da svi skupa radimo dobar posao, a nagrada nam je dodatni poticaj da još bolje i više radimo. Etno selo Karanac je tijekom godina postalo svojevrsni turistički brend ne samo naše općine ili Baranje nego cijele Hrvatske. Postali smo top destinacija koja nudi vrhunsku gastronomski, ruralni i ambijetalni turizam uz specifične manifestacije, lov i prirodu. Tu je uvijek i gostoljubivost domaćina. Vjerujem da ćemo u budućnosti biti još bolji - rekao je Kramarić.

Nagrađeni iz Osječko-baranjske županije:

„ŠAMPIONSKA TITULA“ VELIKI ZLATNI SUNCOKRET

u kategoriji „Ruralni turistički projekti“  -   ETNO SELO KARANAC

ZLATNA POVELJA

u kategoriji „Projekti / nositelji zaštićenih i marketinških oznaka“ - SIN RAVNICE D.O.O.

ZLATNA POVELJA

u kategoriji „Vinski turizam“ - K55 VINARIJA I DESTILERIJA

SREBRNA POVELJA

u kategoriji „Nagrada za pametne ruralne zajednice“ - AGROTURISTIČKI PRAKTIKUM

BRONČANA POVELJA

u kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - DIDIN KONAK D.O.O.

BRONČANA POVELJA

u kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - FESTIVAL TISTA

POSEBNO PRIZNANJE

u kategoriji „Vinski turizam“ - VINARIUM – BORARIUM

POSEBNO PRIZNANJE

u kategoriji „Vinski turizam“ - OSJEČKA VINSKA BAŠTINA

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, u partnerstvu s Domom zdravlja „Dr. Đorđe Lazić“ Sombor, nositelj je projekta S.O.O.S. (Sombor Osijek Emergency Response Partnership) financiranog iz Programa INTERREG VI-A IPA Croatia-Serbia 2021.-2027., čija je Otvarajuća konferencija održana danas (17. siječnja 2025. godine) u prostorijama Vikarijata u Osijeku. Cilj projekta je pružiti standardiziranu i pravovremenu hitnu medicinsku pomoć na prekograničnom području u Osječko-baranjskoj županiji i Zapadnobačkom upravnom okrugu za lokalno ruralno stanovništvo skraćivanjem vremena odaziva do pružanja hitne pomoći, vremena odlaska hitnog pacijenta u najbližu dostupnu zdravstvenu ustanovu i povećanjem broja uspješnih reanimacija u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja, kako bi se osigurao jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u prekograničnom području.

- Zavod za hitnu medicinu OBŽ u  suradnji s Domom zdravlja “Dr. Đorđe Lazić” Sombor je u rujnu 2023. godine ispostavio projektnu prijavu projekta S.O.O.S.. Programski prioritet projekta je suradnja za zdravije i inkluzivnije programsko područje, a specifični cilj je osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu i promicanje prijelaza iz institucionalne skrbi u skrb u obitelj i zajednicu. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova 15. srpnja 2024. godine odobrilo projekt u maksimalnom iznosu od 750.266,78 eura, odnosno 85% ukupne vrijednosti projekta koja je 882.666,80 eura. Naš Zavod sudjeluje u projektu s 435.820,40 eura, od čega su 85% sredstva EU, a Zavod će osigurati ostatak. Dom zdravlja iz Sombora sudjeluje u  Projektu u vrijednosti od 446.846,40 eura, a 85% su sredstva EU. Projekt će trajati 28 mjeseci - kazala je ravnateljica Zavoda Silvana Sabo.

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije trenutno obavlja svoju djelatnost s 45 timova T1 hitne medicine, 10 timova T2 hitne medicine, 5 timova prijavno-dojavne jedinice, 3 tima hitnog helikopterskog medicinskog prijevoza, 19 timova sanitetskog prijevoza, 1 tim pripravnosti hitnog medicinskog prijevoza i 4 djelatnika u Prijavno-dojavnoj jedinici sanitetskog prijevoza, a u tijeku je ugovaranje dodatnih 5 timova sanitetskog prijevoza. Vozni park čini 20 vozila hitne medicinske pomoći prosječne starosti aktivnih vozila oko 1,5 godina te 44 vozila sanitetskog prijevoza prosječne starosti oko 5 godina. U 2025. godini planirana je nabava 7 novih vozila za hitnu medicinsku pomoć, kao i preseljenje sanitetskog prijevoza na lokaciju Dermatologije KBC Osijek.

- Aktivnosti na unaprjeđenju standarda i kvalitete rada i usluga Zavoda su stalni, a u tom kontekstu je i realizacija ovog prekograničnog projekta - ističe Silvana Sabo te navodi kako je Zavod u 2024. godini ostvario oko 21.100 intervencija hitne pomoći na terenu, odnosno oko 4.300 prvog stupnja hitnosti. Bilo je i oko 6.300 intervencija u prostoru za reanimaciju, 33 leta i intervencije helikopterske hitne medicinske službe. U Prijavno-dojavnu jedinicu zaprimljeno je oko 70.000 poziva, a ostvareno je više od 28.000 sanitetskih prijevoza na području Županije i više od 2.700 međužupanijskih prijevoza. Bilo je i više od 23.000 prijevoza pacijenata na hemodijalizu te 15 sanitetskih prijevoza u inozemstvu. Tijekom prošle godine vozila Zavoda za hitnu medicinu OBŽ prešla su više od 2,1 milijuna kilometara.