Vijesti

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić uručio je danas (29. siječnja 2024. godine) ugovore za 160 korisnika stipendija Osječko-baranjske županije u 2023./2024. školskoj, odnosno akademskoj godini. Mjesečnu stipendiju od 70,00 eura tako će primati 96 učenika, odnosno 160,00 eura mjesečno primat će 64 studenata. Nastavlja se tako projekt započet još 2002. godine, koji je od 2018./2019. godine proširen na nove kategorije korisnika, a kroz koji je Županija za stipendije darovitim učenicima i studentima te za jednokratne potpore ukupno izdvojila gotovo 4 milijuna eura iz svog proračuna. Ukupna vrijednost ovogodišnjih ugovora iznosi 169.600,00 eura.

- Smatram da su ovakvi projekti i inicijative Osječko-baranjske županije vrlo odgovorni jer ulaganje u obrazovanje i znanost nikada neće biti skupo i nikada neće biti dovoljno. Upravo zato, Osječko-baranjska županija na ovaj način nastoji poticati učenike i studente da nastave učiti, obrazovati se i usavršavati u odabranim područjima, a nakon toga da nastave svoj profesionalni put na području županije ili Hrvatske. Zajedno s Vladom RH provodimo niz projekata u sustavu obrazovanja, a isto ćemo činiti i dalje, prije svega potporama i stipendijama, ali i ulaganjem u infrastrukturu. Do sada smo velik dio sredstava uložili u energetsku obnovu škola, njihovu dogradnju i opremanje te izgradnju potpuno novih objekata poput Srednje škole u Donjem Miholjcu, I. gimnazije u Osijeku, Sportsko-nastavne dvorane u Čepinu, kao i niz drugih projekata - kazao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš-Kul kazala je kako se svake godine povećava broj prijava učenika i studenata. - Osječko-baranjska županija nastoji prepoznati potrebe studenata i tržišta rada, tako da smo od 2018./2019. godine uveli četiri kategorije stipendija. To su daroviti učenici i studenti, učenici i studenti koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja, učenici i studenti koji se obrazuju za deficitarna zanimanja te učenici i studenti slabijeg socijalnog statusa. Deficitarna zanimanja i STEM područje stipendiramo jer učenike želimo potaknuti, usmjeriti u zanimanja koja su potrebna našem tržištu rada. Želimo da ti učenici i studenti ostanu u Osječko-baranjskoj županiji nakon svog obrazovanja, kako bi se lakše zaposlili i ovdje stvarali svoj budući život, kao i doprinijeli razvoju naše županije - naglasila je pročelnica Glavaš-Kul.

Ana Babić, učenica Druge gimnazije Osijek i Glazbene škole Franje Kuhača, kazala jer da je ponosna što je svojim radom zavrijedila i dobila stipendiju koja će joj veliki poticaj za daljnji rad, kao i pomoć za potrepštine za školu, dok je student I. godine sveučilišnog diplomskog studija računarstva Leo Tumbas istaknuo je kako dobivena sredstva namjerava usmjeriti k daljnjem obrazovanju.

- Zahvaljujem Osječko-baranjskoj županiji na dodijeljenoj stipendiji koja će mi uvelike pomoći u troškovima studiranja, ali i daljnjem usavršavanju putem različitih tečajeva i edukacija - naglasio je Tumbas.

Roman „260 dana“ autora Marijana Gubine  poslužit će kao predložak za scenarij igranog filma koji će se na području Osječko-baranjske županije snimati sredinom ove godine. Riječ je o ambicioznom projektu kojeg su na danas (28. siječnja 2024. godine) održanoj konferenciji za novinare predstavili autor knjige Marijan Gubina, direktor produkcijske kuće 260DAYS d.o.o. Dražen Majstrović, redatelj filma Jakov Sedlar i predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baransjke županije Damir Buljević, a podršku snimanju filma dali su zamjenik župana Josip Miletić i zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin.

- Već sada znamo da imamo ozbiljan film koji će biti sniman na engleskom jeziku i u kojem će glumiti strani glumci, mahom britanski i američki, a posebno nas veseli činjenica da se timu pridružio naš cijenjeni redatelj Jakov Sedlar, čije je ime zapaženo širom svijeta. Planirani početak snimanja je druga polovina svibnja, no sve će ovisiti o glumačkoj postavi i njihovoj raspoloživosti, a lokacije na kojima će se snimati biti će u Slavoniji i Baranji – potvrdio je Gubina.

Podršku projektu, u okviru svojih mogućnosti iskazala je i Osječko-baranjska županija, a kako je istaknuo zamjenik župana Josip Miletić, riječ je o vrlo važnoj temi novije hrvatske povijesti.

- Domovinski rat donio je strahote brojnim hrvatskim obiteljima, među kojima je i obitelj Marijana Gubine, no poruke koje nosi njegova knjiga „260 dana“ pune su želje za mirom i oprostom. Uvjeren sam da će i budući film imati upravo takvu poruku, da se zlo nikada više ne ponovi – kazao je Miletić.

- Osim što autor Marijan Gubina svjedoči o svojim osobnim, potresnim iskustvima iz Domovinskog rata, on ujedno širi mir te potiče mirotvorstvo, pokazujući da unatoč svim nedaćama treba nastaviti hrabro dalje. Grad Osijek to podržava i bit će na raspolaganju u ostvarenju ovog projekta – naglasio je zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin.

U organizaciji Židovske općine Osijek danas (27. siječnja 2024. godine) je u Osijeku obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Tim povodom položeni su vijenci pred spomenikom „Majka i dijete“ u Parku Oscara Nemona, a nazočnima se obratio predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš. U ime Osječko-baranjske županije vijenac je položio zamjenik župana Josip Miletić.

Damir Lajoš podsjetio je da je danas, baš kao prije 30 ili 40 godina, jednako važno obilježavati dan sjećanja na strahote koje su se dogodile prije 80 godina.

- Vjerujem da će čovječanstvo u jednom trenutku prevladati potrebu za samouništenjem, a do tada ćemo mi dolaziti na ovo mjesto i podsjećati javnost na zlo koje se nikada više ne smije ponoviti. Što se tiče naše Židovske općine, ona pokriva tri županije, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku i Požeško-slavonsku županiju te broji oko 150 članova, od čega njih 100-njak u Osijeku. Međutim, to nas ne spriječava da budemo aktivni i da svijetu približimo svoju kulturu, naime, posjedujemo vrlo bogatu knjižnicu koju njegujemo u suradnji s Muzejom Slavonije, a brojnim inicijativama nastojimo ishoditi rješenje za obnovu 15-ak groblja koja imamo – kazao je Lajoš.

- Strahote koje su se dogodile tijekom 2. svjetskog rata i danas žive u našem kolektivnom sjećanju kao podsjetnik da se nešto slično nikada ne ponovi. Obilježavanjem poput današnjeg ujedno pridonosimo osvještavanju i senzibiliranju šire javnosti o događajima koji su snašli čovječanstvo 40-ih godina prošloga stoljeća - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković istaknula je da je dužnost sviju nas da promičemo ravnopravnost među svim ljudima, neovisno o vjeri, rasi ili boji kože, a tragična prošlost treba nam biti opomena da se zlo više nikada ne ponovi.  

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se na dan oslobođenja logora Auschwitz u Poljskoj, najvećeg nacističkog koncentracijskog logora u Europi, što se dogodilo 27. siječnja 1945. godine. Donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust, Ujedinjeni narodi su 2005. godine taj dan proglasili Danom sjećanja na sve žrtve holokausta.

U osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu danas (26. siječnja 2024. godine) je predstavljen trodnevni program javnozdravstvene manifestacije „Žene u crvenom“ kojom Osječko-baranjska županija već šestu godinu zaredom obilježava dan žena oboljelih od moždanog udara – Dan crvenih haljina. Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena.

Kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Sarafina Zelić-Kos cilj kampanje je potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama.

- Većinu moždanih udara moguće je prevenirati implementacijom zdravih životnih navika, prepoznavanjem i liječenjem rizičnih čimbenika, identifikacijom ranih simptoma i pravovremenim javljanjem liječniku. Osječko-baranjska županija kroz ovaj projekt nastavlja promovirati i educirati o simptomima i čimbenicima rizika za razvoj cerebrovaskularnih bolesti s ciljem unapređenja kvalitete života građana Osječko-baranjske županije. Poznato je da je prevencija najbolji način liječenja mnogih bolesti – kazala je Zelić – Kos.

Dan crvenih haljina obilježava se prvoga petka u mjesecu veljači, stoga će se od 31. siječnja do 2. veljače 2024. godine u sklopu projekta „Žene u crvenom“ provoditi niz aktivnosti iz područja zdravlja, znanosti, kulture i umjetnosti poput mjerenja krvnog tlaka i glukoze u krvi, Izložbe fotografija učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek,  panel rasprave „Ženski princip“ te koncerta LA VIE EN ROSE.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku se održava 4. konferencija „Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva“. Program je počeo u četvrtak (25. siječnja 2024. godine) panel raspravama o komasaciji poljoprivrednog zemljišta te prezentacijama o štetama u državnim šumama od olujnog nevremena i ulaganjima u šumarstvo, a danas (26. siječnja) održan je središnji dio Konferencije - svečano otvorenje, prezentacija rada Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te panel rasprave o izazovima u stočarskoj proizvodnji s posebnim osvrtom na afričku svinjsku kugu, zatim o rezultatima i ciljevima u provedbi EU fondova u ribarstvu i akvakulturi, kao i na temu „Uspostava Banke hrane u RH - Hrana nije otpad!“.

Konferenciji je okupila dužnosnike Vlade RH, Europske unije i Europskog parlamenta, predstavnike hrvatskih poljoprivrednika, ribara i šumara, prerađivačko-prehrambene industrije, regionalne i lokalne samouprave, kao i nacionalnih, lokalnih i regionalnih organizacija. Svečanom otvorenju nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić i župani ostalih slavonskih županija Damir Dekanić, Igor Andrović, Danijel Marušić i Antonija Jozić, zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Karlo Ressler, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić, državni tajnici i drugi uzvanici.

Pozdravnim riječima nazočnima na Konferenciji obratili su se najbolji mladi poljoprivrednik 2023. David Pejić, pobjednica izbora Zlata vrijedan 2023. Tatjana Lovrić, zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin, obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić te ministrica Marija Vučković i premijer Andrej Plenković. Video porukom obratili su se povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Dobrodošlicu i uspješan rad sudionicima Konferencije poželio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. Zahvalio je Ministarstvu poljoprivrede što je ovaj važan skup organiziran upravo na području Osječko-baranjske županije, odnosno u Gospodarskom centru OBŽ u Osijeku te najavio da će Konferencija na kojoj sudjeluje veliki broj renomiranih stručnjaka kroz kvalitetne i konstruktivne prezentacije i rasprave otvoriti mnoga pitanja, ali i ponuditi odgovore na izazove koje ima današnji sustav poljoprivrede.

- Poljoprivreda je strateška grana Osječko-baranjske županije i istoka Hrvatske, djelatnost koja izravno utječe na rast i razvoj gospodarstva, nova zapošljavanja i općenito na životni standard i prosperitet, pa je po tomu izrazito velik značaj naše županije u Hrvatskoj. To potvrđuju i statistički podaci po kojima se na području naše županije nalazi 212.105 ha obrađenih poljoprivrednih površina, tu se obavlja gotovo polovica hrvatske sjetve suncokreta i šećerne repe, trećina pšenice i ječma, petina kukuruza, soje i uljane repice, raspolažemo s gotovo 15 % od ukupnog broja krava u RH, otkup iznosi 33,3 % ukupne proizvodnje mlijeka, a prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u OBŽ veća je 25 % u odnosu na prosječnu proizvodnju u RH. OBŽ daje 35 % ukupne proizvodnje svinjskog mesa u RH. Imamo 12.244 poljoprivrednih gospodarstava - kazao je Mato Lukić.

Naglasio je kako Osječko-baranjska županija, kako bi iskoristila svoje potencijale i komparativne prednosti u poljoprivredi, u sinergiji s mjerama Vlade, sustavno provodi niz mjera potpora i aktivnosti, a osobitu pozornost daje mladim poljoprivrednicima. - Izuzetno smo se angažirali na stvaranju infrastrukture kao što je Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće koji je otvoren prošle godine i već u prvoj sezoni ostvario je popunjenost kapaciteta od 94 posto, a svojim korisnicima omogućio sigurno, povoljno i kvalitetno skladištenje proizvoda, kao i mogućnost njihova plasmana na tržište u najpovoljnijem trenutku, dodao je Lukić.

- U proteklih 7 godina Osječko-baranjska županije ostvarila je značajne rezultate na mnogim područjima, i na tomu nećemo stati. Pozitivne trendove želimo nastaviti u suradnji i uz potporu Vlade RH, ministarstava i državnih tijela - rekao je Mato Lukić te još jednom zahvalio Vladi, resornom ministarstvu, ministrici i službama na poduzetim mjerama u vezi afričke svinjske kuge, kao i svim proizvođačima, svinjogojcima što su mjere provodili i poštivali.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uvodno je naglasila veliki značaj Osječko-baranjske županije za hrvatsku poljoprivredu i šumarstvo. Kazala je kako je značaj nemjerljiv s bilo čim drugim te da Osječko-baranjska županija ima značaj za najviše i dugoročne strateške ciljeve RH, osobito demografije i razvoja ruralnog prostora. Izrazila je zadovoljstvo što se, kako je rekla, na ovim prostorima posljednjih godina značajno povećava broj mladih poljoprivrednika, poboljšava obrazovna struktura poljoprivrednika, čemu su pomogle i aktivnosti lokalne i regionalne samouprave u suradnji s Vladom RH, kao i Sveučilištem u Osijeku.

Govoreći o aktualnom stanju hrvatske poljoprivrede i šumarstva kazala je kako je ono bolje nego što se obično misli. Podsjetila je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2017. godine iznosila oko 2,2 milijarde eura, a na kraju 2022. godine 3,2 milijarde eura, a ne očekuje pad ni za 2023. godinu. U vezi povlačenju sredstava EU iz Programa ruralnog razvoja - vrijednog više od 3,2 milijarde eura, s tim da je do sada ugovoreno 97 posto sredstava, dok je isplaćeno više od 86 posto - poručila je da se programi dobro koriste unatoč krizama, poremećajima i izazovima, a poljoprivrednici ne odustaju od svoje djelatnosti nego ulažu svoja najvrjednija sredstva, svoj ukupni ljudski i materijalni kapital i idu dalje.

- Iz Programa ruralnog razvoja na području pet slavonskih županija ugovorili smo više od milijardu eura, a sredstva isplaćena kao potpora poljoprivredi iz drugog fonda su znatno viša. Osječko-baranjska županija, kao prva među njima, ugovorila je projekte i potpore iz PRR u vrijednosti od 443 milijuna eura, pri čemu je do danas isplaćeno oko 350 milijuna eura - kazala je ministrica.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković se osvrnuo na izazove s kojima se Hrvatska susrela u prethodnom razdoblju, osobito u vezi afričke svinjske kuge, a potom je govorio o otpornosti hrvatske poljoprivrede, jačanju hrvatskih poljoprivrednika i ukupne poljoprivredne proizvodnje te o osnaženom položaju Hrvatske koja uz pomoć europskih sredstava ostvaruje svoj cilj samodostatnosti poljoprivredne djelatnosti. Naglasio je kako je poljoprivreda visoko na listi prioriteta Vlade, a iako je u zadnje tri godine prošla kroz teško razdoblje, procjene o rastu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do kraja 2023. godine pokazuju rekordnih 3,3 milijarde eura.

- Moramo nastaviti jačati hrvatsko selo i poljoprivredu koji su kralježnica sigurnije i ekonomski suverenije Hrvatske u pogledu samodostatnosti u proizvodnji te u opskrbi sigurnom i zdravom hranom - poručio je premijer.

Nakon svečanog otvaranja Konferencije, ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je ugovore iz Programa ruralnog razvoja za 24 korisnika, ukupno vrijedne više od 3,5 milijuna eura. S područja Osječko-baranjske županije među korisnicima je tvrtka Kanaan d.o.o. Donji Miholjac. Sudionici i gosti Konferencije obišli su i izložbu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koja je za ovu prigodu organizirana u Gospodarskom centru OBŽ.

Premijer Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić sa suradnicima su danas posjetili nedavno izgrađene Specijalnu bolnicu Priora i Hotel Materra u Čepinu, investicije Žito grupe vrijedne više od 46 milijuna eura.

Završna konferencija projekta „E, baš hoću biti poduzetnik“ održana je danas (25. siječnja 2024. godine) u Centru za kulturu u Belom Manastiru. Riječ je o projektu usmjerenom na unaprjeđenje vještina učitelja i drugih odgojno-obrazovnih radnika iz područja STEM-a, IKT-a, poduzetništva i rada s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i nadarenim učenicima u osnovnim školama „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Levanjske Varoši, „Antunovac“ iz Antunovca i „Šećerana“ iz Belog Manastira. Na konferenciji kojoj su nazočili i zamjenik župana Josip Miletić te pročelnica UO za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul, predstavljeni su projektni rezultati ruralnih škola s područja Osječko-baranjske županije koje su ojačale kapacitete za poduzetništvo i svoju ulogu lidera u zajednicama iz kojih dolaze.  Projekt je financiran sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP financijskog mehanizma.

- Najveća vrijednost ovog projekta su znanje i dodatne vještine profesora zahvaljujući kojima će i učenici imati priliku produbiti svoje znanje, osobito u STEM području. Uvjeren sam da ćemo i dalje ustrajati na shvaćanju važnosti cjeloživotnog učenja, na korist profesora i budućih generacija, kod kojih treba buditi poduzetnički duh – kazao je Miletić.

Ravnateljica OŠ „S. Strahimir Kranjčević“ iz Levanjske Varoši Nataša Šego naglasila je kako su zahvaljujući ovom projektu učitelji dodatno osnažili svoje vještine u području poduzetništva.

- Oni su, na ovaj način, postali treneri poduzetništva te sada svoje znanje mogu prenositi na učenike i kolege profesore, ali i razvijati one vještine kod djece koje nedostaju u našem školstvu, poput prepoznavanja vlastitih želja oko odabira budućeg zanimanja. Vrijednost projekta je 135.000 eura, a sredstva su, osim za obuku nastavnika, iskorištena i za izgradnju STEM uzdignutih vrtova u trima školama partnerima – OŠ „Šećerana“ iz Belog Manastira, OŠ  „Antunovac“ te OŠ „S. Strahimir Kranjčević“ iz Levanjske Varoši. Vrtovi su opremljeni solarnim navodnjavanjem i tajmerima, a svi proizvodi kasnije se koriste u našoj školskoj kuhinji – istaknula je Šego.